Iako je Zaha Hadid, Äuveni britansko-iraÄki arhitekta i prva žena dobitnica Prickerove nagrade za arhitekturu, preminula proÅ”le godine, joÅ” njen specifiÄan pristup arhitekturi i danas je i te kako prisutan.
Zahin tzv.ānovi fluidni naÄin prostornostiā
Tako je firma āZaha Hadid Architectsā koju vode njeni saradnici i uÄenici, proÅ”log meseca uradila masterplan za luku u Talinu, sa novim terminalom za brodove, kao i poslovne i stambene distrikte namenjene za oživljavanje priobalja u glavnom gradu Estonije. Kako je raÄena sama luka i Å”ta Äe sve biti u njenoj blizini kao deo ovog projekta proÄitajte na sledeÄem LINKU.
InaÄe, ova Äuvena arhitektica je imala zaista zanimljiv životni put. Zaha je roÄena u Bagdadu 1950. godine, studirala je matematiku na AmeriÄkom univerzitetu u Bejrutu a potom se otisnula u svet arhitekture uÅ”avÅ”i u Asocijaciju arhitekata u Londonu 1972. godine. Njena karijera arhitekte poÄela je 1977-te godine, neposredno poÅ”to je zavrÅ”ila studije i po preporuci kolega i profesora, zaposlila se u arhitektonskom birou āOffice of Metropolitan Architectureā. U isto vreme, Zaha je iz studentske uloge preÅ”la u ulogu predavaÄa na svom fakultetu Å”to je umnogome uticalo na formiranje njenog daljeg puta u svetu arhitekture.
Tokom naredne tri godine Zaha Hadid je radila u arhitektonskom studiju i istovremeno držala predavanja na Å”koli arhitekture. 1980te godine ona je osnovala sopstveni arhitektonski studio. Prvi znaÄajan projekat koji je izaÅ”ao iz ovog studija bila je vatrogasna stanica āVitraā u gradiÄu Vajn na Rajni (Weil am Rhein) u NemaÄkoj. Ovaj projekat je na Zahu i njen studio privukao pažnju struÄne javnosti. āVitraā je u meÄuvremenu pretvorena iz vatrogasne stanice u muzejZaha Hadid prenosila je znanje u renomiranim visokoobrazovnim institucijama kao Å”to su Hardvard, Jejl i Univerzitet primenjenih umetnosti u BeÄu.
Zaha Hadid: opera u Glazgovu
Svoj biro osnovala je u Londonu pod imenom Zaha Hadid Architects a do dana danaÅ”njeg projektovala je znaÄajne objekte kao Å”to su: MAXXI: Italijanski nacionalni muzej moderne umetnosti u Rimu (2009), Sportski centar za Olimpijske igre u Londonu 2012. (2011) kao i Heydar Aliyev Centre u Bakuu (2013) u fluidnim formama koje su postale prepoznatljive za njena dela. Zgrade kao Å”to su Rosenthal Center u Sinsinatiju (2003) kao i zgrada Opere u Guangzhou (2010) takoÄe su primeri arhitekture koji Äe ostati posle Zahe Hadid dugo nakon njene iznenadne smrti.
Sve Å”to je Zaha radila, bilo je vrlo specifiÄno
RuÅ”enjem osnovnih postulata arhitekture ā zidova, tavanica, zadnje i prednje fasade, pravog ugla dolazi do arhitektonskog minimum koji joj daje slobodu da ponovnim okupljanjem svih elemenata stvara ānovi fluidni naÄin prostornostiā. Prostor s mnogostrukim perspektivnim taÄkama i fragmentarnom geomerijom, kao osnovnim sredstvima njegovog oblikovanja, predstavlja arhitektonski izraz dinamiÄnosti savremenog naÄina života. I podovi koji su raÄeni u njenim objektima bili su neobiÄni i nesvakidaÅ”nji, a na koji naÄin se ta specifiÄnost izražavala proÄitajte na sledeÄem LINKU.
Zahu su kritikovali zbog prekoraÄenja budžeta
S druge strane, Zaha Hadid je od strane arhitektonske javnosti kritikovana za svoju saradnju sa diktatorskim režimima, a njen dizajn je viÅ”e nego jednom bio kritikovan kao ekstremno ekstravagantan, sa ogromnim prekoraÄenjima budžeta. Nagrade koje je dobila za svoj rad su mnogobrojne a izgraÄeni projekti krase razliÄite delove naÅ”e planete. Jedan od projekata koji je izaÅ”ao iz njenog studija je i projekat viÅ”enamenskog centra u podnožju Kalemegdanske tvrÄave u Beogradu. Ovaj projekat nije izgraÄen i o njegovoj buduÄnosti se joÅ” uvek niÅ”ta ne zna, ali u sluÄaju da bude izgraÄen to Äe biti prvi projekat Zahe Hadid u ovom delu Evrope.