Cigla po cigla, palaÄa. Doslovno, novi stadion u Gunji napravljen je od opeke poplavom nastradalih kuÄa. Ovo je priÄa o stadionu koji je postao viÅ”e od nogometa
Prije par dana sjedim kod jedne drage žene i sasvim sluÄajno primjeÄujem jedan ormar koji po sebi ima brojna oÅ”teÄenja. Ona shvati da ga s ÄuÄenjem gledam i onda mi ispriÄa priÄuā¦
ā To je ormar iz kuÄe mojih roditelja u Sarajevu, a ta oÅ”teÄenja su ostaci gelera i snajpera iz doba raketiranja. Spasili smo se. I roditelji i ja i ormarā¦ Nikad ga neÄu baciti. U njemu je moje djetinjstvoā¦ ā priÄa mi. Potpuno ju razumijem. Gledam i dalje taj ormarā¦ i steže me u grluā¦
I sada dolazimo u Gunju, neki novi klinci igraju nogomet, neki stariji, ne viÅ”e takvi klinci sjeÄaju se starog stadiona na kojem su igrali i uglavnom pobjeÄivali. Naime, stadion u Gunji bio je jedno od najsretnijih mjesta NK Jadrana. Ondje su u 57 utakmica Äak 53 puta slaviliā¦
A onda se dogodilo zlo. Poplava u kojoj je uniÅ”teno 1200 kuÄa, a taj isti stadion u to vrijeme viÅ”e je izgledao kao teren za vaterpolo, nego nogomet.
No, život je ipak Äudan. Uvijek ide dalje. I uvijek se pronaÄu ljudi pokažu da su LJUDI i pomognu puno viÅ”e nego Å”to se od njih oÄekivaloā¦
Tako je i Gunji pomogao Davor Å uker.
Gunja je zahvaljujuÄi Å ukeru, HNS-u, UEFA-i i FIFI-i dobila najljepÅ”i stadion u novijoj povijesti. Stadion u kojem je ugraÄeno 12.000 cigli od poplavom uniÅ”tenih kuÄaā¦ Stadion koji je cigla, po cigla, zaista postao palaÄaā¦ puno viÅ”e od nogometa.
Stadion je ovih dana dobio uporabnu dozvolu, a evo Ŕto o njemu kažu arhitekti, iz studija GEplus arhitekti.
ā Ovo je bila prva stadionska infrastruktura koju je u potpunosti realizirao HNS. Budžet je omoguÄavao iskljuÄivo zadovoljavanje najosnovnijih funkcija graÄevine, ostavljajuÄi minimalni prostor za rad na oblikovnoj i vizualnoj pojavnosti objekta. Upravo ovaj element je od nas zahtijevao veliku arhitektonsku kreativnost i inženjersku dovitljivost kako bi, osim funkcionalnih znaÄajki, graÄevina zadobila i oblikovne vrijednosti. Financijska ograniÄenja su liÅ”ila graÄevinu brojnih tehnoloÅ”kih elemenata, inaÄe karakteristiÄnih za suvremene objekte kojima isti mogu postati i ograniÄavajuÄi, a fokus je prebaÄen na arhitekturu i dodanu vrijednost koju ona može donijeti lokalnoj zajednici. ā ispriÄala je arhitektica Gorana GiljanoviÄ, objasnivÅ”i kako je primijenjena tipologija āstadiona na nasipuā Å”to takoÄer simboliÄki podsjeÄa na dogaÄaj pucanja nasipa i posljediÄnu poplavu.
Stadion je tako postao ānovi nasipā, mjesto gdje se isprepliÄu povijest i buduÄnost, sjeta i neka nova nada u novi život, sport, veselje, smijehā¦
Rane polako zacjeljuju i Gunja se obnavljaā¦ Ali pamti i sjeÄa se. I zato je i stadion dobio naziv Luka Å okÄeviÄ Å aljapin. Po Äovjeku koji je punih 45 godina bio je predsjednik kluba. I danas ga smatraju, lokalnim herojem te su ponosni Å”to stadion nosi njegovo ime.
Ne znam. Nekako me steže u grlu dok gledam ove cigle i ne mogu ni zamisliti Å”to se sve roji u glavama svih tih ljudi Äiji su ostaci kuÄa utkani u ovu stadionsku Äipkuā¦
Ali nekako, ipak, mislim da su sretni i da im je drago vidjeti da su njihova sjeÄanja živa, baÅ” poput Željkinog ormara s poÄetka priÄeā¦
Tekst preuzet sa stranice:Ā www.dblog.hr