EkoloŔka etika
Živi organizmi i sredina njihovog bitisanja neraskidivo su povezani interaktivnim vezama, povratnim i nepovratnim promenama i deformacijama. Pravila, meÄusobni odnosi, uzroci i posledice ustanovljeni milionima godina imaju jedan i jedinstveni rezultat ā ŽIVOT! Ma koji poremeÄaji te iskonske harmonije zakonomerno izazivaju gibelj Äitavih vrsta, pa i živog sveta u ogromnim razmerama.
// Svaki razvojni koncept mora biti u harmoniji sa prirodom i njenim resursima, oponaŔati je i regenerisati.
Potrebna je krajnja opreznost u primeni sistema razliÄitih od prirodnih, jer priroda je stvarana milionima godina i informacija njenog razvoja mora biti putokaz za razvojne sisteme koji raÄunaju na dugoveÄnost i ekoloÅ”ku stabilnost. Promene su nelinearne ā i mala izmena jednog resursa može dovesti do velikih nepovratnih izmena drugih.
Ekologizacija struke i njoj svojstvenog naÄina razmiÅ”ljanja je nesporno prvi i osnovni korak u ekologizaciji uzajamnog odnosa Äoveka i prirode, jer samo ekoloÅ”kom kulturom, ekoloÅ”kim pristupom i postojanim ekoloÅ”kim obrazovanjem i vaspitanjem generacija, može zaživeti ekoloÅ”ka etika.
// NepoÅ”tovanje ekoloÅ”ke etike, kao bitnog elementa kulturoloÅ”kog bitisanja ÄoveÄanstva, nedvosmisleno vodi ka degradaciji ne samo humanog biÄa, veÄ i univerzuma u celom.
Kada se liÄni ili parcijalni interes stavi iznad opÅ”teg blagostanja, kada istinu zamene poluistine i laži, te kada se pojmovi iskrive po potrebi pojedinaca ili interesnih grupa, onda sto puta ponovljena laž postane istinom, a prevara uobiÄajenim marketinÅ”kim nastupom.
Nepostojanje ekoloÅ”ke etike u graÄevinarstvu ne samo da ubija kulturu i umetnost projektovanja i graÄenja, veÄ osuÄuje pokolenja na izopÅ”tavanje od prirode, ugraÄujuÄi im joÅ” pre roÄenja razne mehanizme i opremu za održanje āodrživog razvojaā, kao da se radi o bolesniku kojeg u sobi za reanimaciju prikljuÄuju na veÅ”taÄka pluÄa ili srce, da bi ga održali u životu!
Takva logika vodi u kupovinu prava na tuÄ Å¾ivot, kroz kupovinu ākvotaā – veÄ danas bogate države kupuju kvote na energiju od siromaÅ”nih država i naroda, sutra su na redu kvote na vodu, prekosutra na vazduh koji diÅ”emo…
Takva logika u graÄevinarstvu udaljava životni prostor od prirode i pretvara ga u banalnu, bezduÅ”nu, neÄoveÄnu i neodgovornu zavisnost ljudske vrste od raznih maÅ”inskih sistema, filtera, ozonozatora, aromatizatora i svega drugog komercijalno profitabilnog, ali sve dalje od prirodnog i ekoloÅ”kog u njegovom izvornom znaÄenju.
Savremeni trendovi u oblasti projektovanja i gradnje veoma jasno potvrÄuju da svesnim ili nesvesnim zamenama teza, bojenjem sivih zadnjih namera lobista u zelene boje ni po Äemu sliÄnih prirodnih procesa, mnogi danaÅ”nji āstvaraociā, u želji da po svaku cenu budu āinā, osuÄuju pokolenja da se sutra raÄaju i žive u protivprirodnim uslovima, svesni ili ne da Äe to neminovno dovesti do svakojakih bolesti i tela i duÅ”e u takvim uslovima.
// Äudi inertnost arhitekata, tih prirodom nadarenih stvaraoca, da sve prihvataju bez rezerve, dozvoljavajuÄi da njihov kristalno jasan stvaralaÄki um zamagle razne pomodarske floskule, neverovatne zamene teza protivne svakoj logici i prirodnim zakonima.
Ako se po smislu prevede sa grÄkog, āarch(i)-tect-ur(a) je meÄu glavnim stvaraocima originala na zemlji i predodreÄena je za raÄanje originalnih formi unutar prirodnog okruženja. Stoga prihvatanje pomodarskih tendencija zavijenih u primitivne improvizacije života, nekritiÄki odnos ka svemu Å”to je protivno prirodi i njenim zakonima, nije i ne sme postati princip projektovanja životnog prostora – na Å”tetu i fiziÄkog i duÅ”evnog zdravlja buduÄih generacija.
Iako je ogromna odgovornost lekara za zdravlje pojedinaca koje leÄe, joÅ” veÄa i gotovo nemerljiva je odgovornost arhitekata, tih sudbinom predodreÄenih stvaraoca koji svojim greÅ”kama i zabludama mogu uniÅ”titi zdravlje ne samo pojedinog pacijenta, veÄ Äitavih pokolenja koja Äe se raÄati i živeti u njihovim objektima. Oni su ti koji moraju da pri realizaciji svoje stvaralaÄke vizije uzmu u obzir i sve fiziÄke, hemijske i bioloÅ”ke rizike sistema i materijala koje ugraÄuju, oni su ti koji iz pravog mora informacija punih komercijalnih obmana, prevara i laži imaju za obavezu da svojim znanjem i kritiÄkim pristupom odaberu ispravan detalj, ispravan princip, ispravan sistem.
// Mada na prvi pogled kompleksan, taj zadatak arhitekata nije težak – neka samo uporede i u svojim reÅ”enjima primene onako kako je to reÅ”ila i milionima godina unazad proverila priroda…
Univerzalni princip projektovanja
EKOLOÅ KI PRINCIPI
1. GraÄevinski materijali treba da budu proizvedeni Å”to je moguÄe viÅ”e od obnovljivih ili neiscrpnih resursa i da se mogu reciklirati, a jedan od osnovnih kriterijuma kod njihovog izbora mora biti njihova dugoveÄnost, kao sposobnost da trajanjem kroz vreme zadrže svoje fiziÄko-mehaniÄke karakteristike;
2. GraÄevinski materijali ne bi trebalo da doprinose problemima životne sredine tokom njihove proizvodnje, ugradnje, eksploatacije, ruÅ”enja i recikliranja ili deponovanja;
3. Poželjno je da graÄevinski materijali potiÄu sa lokalnog nivoa da bi se izbegao preterani transport;
4. U procesu izgradnje treba u Å”to veÄoj meri smanjiti otpad i nepotrebnu ambalažu;
5. Projektovanje objekta bi trebalo da potencira efikasno koriÅ”Äenje energije i upotrebu obnovljivih i samogeneriÅ”uÄih izvora energije;
6. Projektovanje objekta bi trebalo da uvaži efikasnu i ekoloŔki prihvatljivu upotrebu vode i pouzdano odlaganje otpadnih voda;
BIOLOÅ KI PRINCIPI
7. GraÄevinski materijali bi trebalo da budu Å”to je viÅ”e moguÄe organskog porekla;
8. GraÄevinski materijali bi trebalo da budu niske toksiÄnosti, da nisu radioaktivni i da ne emituju Å”tetne hemikalije;
9. GraÄevinski materijali treba da dozvole difuziju vodene pare i da stvore ādisanje treÄe kožeā, Äime se reguliÅ”e vlažnost unutraÅ”nje sredine i filtriranje, neutralisanje i izvoÄenje zagaÄivaÄa vazduha, virusa i bakterija iz životnog prostora;
10. UnutraŔnja temperatura vazduha treba da bude u optimalnom opsegu za zdravlje stanara;
11. Projektovanje treba u Å”to veÄoj meri da primeni principe prirodnog grejanja i ventilacije;
12. Objekti bi trebalo da budu adekvatno izolovani protiv neželjene buke i da koriste prirodno svetlo i njegov spektar za osvetljenje prostora;
13. Projektovanje objekata bi trebalo da razmotri principe elektro-biologije ā da stvori okruženje koje ne menja prirodnu jonizaciju, prirodno magnetno polje i beneficije kosmiÄkih i zemaljskih zraÄenja i da smanjuje tehniÄke elektromagnetne smetnje;
14. Projektovanje objekta bi trebalo da prethodno ispita i utvrdi prisustvo radona, geomehaniÄkog i jonizujuÄeg zraÄenja kod usvajanja lokacije za graÄenje, da bi se izbeglo nihovo Å”tetno dejstvo na buduÄe korisnike;
15. Projektovanje objekta bi trebalo da u Å”to veÄoj meri ispoÅ”tuje zahteve ergonomije, posebno uvažavajuÄi potrebe osoba sa invaliditetom;
DRUÅ TVENI PRINCIPI I PRINCIPI ZAJEDNICE
16. Projektovanje objekta bi trebalo da afirmiŔe zdravu porodicu i odnose sa zajednicom;
17. Objekti su najbolje projektovani ukoliko dopunjuju ili održavaju kulturu lokalne zajednice;
18. Stambeni razvoj treba da se planira tako da bude daleko od glavnih saobraÄajnica i industrijskih centara;
19. Komercijalni i stambeni razvoj treba da bude druŔtveno odgovoran.
DUHOVNI I ESTETSKI PRINCIPI
20. Boja koja se koristi na odgovarajuÄi naÄin treba da doprinese psiholoÅ”kom miru i blagostanju stanara;
21. Projektovanje objekta bi trebalo da razmotri principe harmonije i proporcije;
22. Dizajn i proces izgradnje treba da u osnovi imaju holistiÄki pristup;
23. Projektovani objekat treba da ima duÅ”u i da omoguÄava kreativnost njegovih stanara.
GraÄevinska ekologija
Pojam ekologija uveo je nemaÄki zoolog Ernest Hekel 1866. godine , kao āodnos živih organizama u dva pravca: prema njihovoj organskoj i neorganskoj okoliniā. Sam naziv je dobio spajanjem grÄke reÄi āoikosā – kuÄa, dom, mesto življenja i reÄi ālogosā – nauka, izuÄavanje sveta oko nas.
Danas je ekologija ozbiljna nauÄna disciplina koja prouÄava raspored i rasprostranjenost živih organizama i bioloÅ”ke interakcije izmeÄu organizama i njihovog okruženja.
OÄigledno je da izraz āekoloÅ”ka kuÄaā u navedenoj definiciji ekologije nema nikakvog konkretnog znaÄenja.
U traganju da se za utemeljenje naziva āekoloÅ”ka gradnjaā naÄe bar približan oslonac, kao rezultanta zahteva kovanice āgraÄevinska ekologijaā, u sledeÄoj tablici je i sa jeziÄkog i sa kulturoloÅ”kog aspekta analiziran smisao takve slovno složene strukture:
GRAÄEVINSKA EKOLOGIJA | ||
GRAÄEVINA | ECOS | LOGOS |
KuÄa, dom, obloga (koža), mesto življenja | Živi organizmi, život, organizacija života | Nauka, izuÄavanje sveta (odnosi, pravila, uÄenje, raspoznavanje) kreativnost, kruženje energije, uzajamnost |
BoraviÅ”te, skroviÅ”te, zaÅ”tita od vatre i vode, snega i vetra | Organizacija života, život jedinke unutar vrste i život vrste u okruženju, zdravlje | Svet je jedan i konaÄan, oblici života raznovrsni i beskonaÄni, racionalnost, harmonija, vitalnost |
Toplo, sigurno, sloboda življenja, intimnost, sigurnost za pokolenja | Interakcija sa okolnom sredinom, živeti u prirodi i sa prirodom, zdrav život | Univerzalnost, sveobuhvatnost, jedinstvo (misao-telo-duŔa), kultura |
DugoveÄnost u trajanju | DugoveÄnost u življenju | DugoveÄnost u duhovnom jedinstvu |
Jedan od zakljuÄaka je da je odnos izmeÄu Äoveka i životnog prostora jedan vid interakcije dva āživaā organizma – i kuÄa se raÄa kao i Äovek, živi kao i Äovek, boluje kao i Äovek i umire kao i Äovek. Ono Å”to je cirkulacija krvi za Äoveka, to je cirkulacija vodene pare za kuÄu, ono Å”to je medicina za Äoveka, to je graÄevinska fizika za zgradu…
UzreÄica ādom je treÄa kožaā slikovito opisuje interaktivni odnos izmeÄu Äoveka i doma u kojem živi: sama koža Äoveka ādiÅ”eā, zatim garderoba Äoveka koja treba da ādiÅ”eā i dom kao treÄa obloga Äiji zidovi treba da ādiÅ”uā. Naravno, pojam ādisanjeā ovde treba shvatiti u Å”irem znaÄenju, kao evakuaciju Å”tetnih gasova, izluÄenja i isparenja manje ili viÅ”e opasnih, u zavisnosti od njihove koncentracije, materija i produkata ljudskog bitisanja u zatvorenom prostoru.
Ako se u kontekst navedenog stavi termin āekoloÅ”ka gradnjaā, trebalo bi da znaÄi da je to
– dugoveÄna,
– vatrootporna,
– vlagootporna,
– biootporna,
– zdrava i komforna
obloga životnog prostora, u stanju da obezbedi uslove zdravog življenja, reguliŔe vlažnost životnog prostora i iz njega eliminiŔe Ŕtetne nusprodukte hemijskog, tehnoloŔkog, humanoidnog i drugog porekla.
Pri tome, posebno treba izbegavati, kada se veÄ zbog uticaja moÄnih lobija ne može zabraniti, pojavu kondenza u zidovima, Äime se, kao u kakvoj septiÄkoj jami, u zidu deponuju gljivice, bakterije i virusi, koji se, kada u zidu dostignu graniÄnu koncentraciju, vraÄaju u životni prostor i ugrožavaju živote stanara i njihovih pokolenja.
Autor teksta:Ā DTech Milan DeviÄ D.Civ.Eng.
Akademik MeÄunarodne akademije tehnologiÄnih nauka
Akademik Ruske inženjerske akademije
PoÄasni predsednik Srpske akademije inovacionih nauka
Doktor tehnologije graÄenja i inženjeringa u graÄevinarstvu